Ispravljanje nepravde nanesene pravnom lijeku

 

U kojem trenutku je došlo do sveopćeg prihvaćanja engleskog izraza legal remedy kao engleskog ekvivalenta za hrvatski pravni institut 'pravni lijek' ostaje nepoznanica, no ono što će ovaj članak rasvijetliti jest činjenica da ma koliko se izraz legal remedy uvriježio kao engleski ekvivalent za hrvatsku sintagmu pravni lijek, uvriježenost toga izraza neće ga time učiniti ispravnim.

Izrazu legal remedy nanesena je velika nepravda, a upravo je ironija tog izraza da je u njegovoj samoj srži ispravljanje nepravde.

No, pokušat ćemo razriješiti ovu nedoumicu.

Definicija instituta pravnog lijeka jest sljedeća:

„…parnična radnja stranke ili druge ovlaštene osobe kojom od nadležnog suda traži da ukine ili preinači odluku suda za koju tvrdi da je za nju: nepovoljna, nepravilna, nezakonita.”[1]

ili pak „procesne radnje kojima je cilj preispitivanje sudske odluke radi uklanjanja, tj. liječenja pogreške sadržane u odluci ili u postupku njezina donošenja.“[2]

Dakle radi se o procesnim radnjama RADI/ S CILJEM uklanjanja, tj. liječenja pogreške. I upravo u tom prijelazu iz radnje (pomoću koje) se dolazi do 'lijeka za pogrešku' došlo je do nerazumijevanja izraza remedy. Pravni lijek nije lijek sam po sebi. On ne liječi nepravdu niti otklanja ili popravlja štetu. On je legalni i legitimni pravni put pomoću kojeg se dolazi do sredstva (lijeka) koji će izliječiti nepravdu ili popraviti štetu.  Pravni lijek podrazumijeva razne procesne radnje pomoću kojih se osoba koja se ne slaže s određenom sudskom odlukom, odnosno smatra da ga takva odluka oštećuje odnosno nanosi mu nepravdu, može suprotstaviti toj odluci. Pravni lijek dakle sam po sebi ne otklanja nepravdu, već pruža zakonsku mogućnost da se nepravda u konačnici otkloni određenim remedy-em. Ta mogućnost je najčešće žalba, ali i prigovor ili revizija ili obnova postupka itd., ovisno o vrsti pravnog lijeka i području prava.

Jedini izraz u engleskom jeziku koji u potpunosti odgovara gornjim definicijama jest izraz appeal kojeg na hrvatskom jeziku prevodimo kao žalba. I doista, žalba kao pravni lijek je sama po sebi jedinstveni i sveobuhvatni pravni lijek, jedina vrsta pravnog lijeka pomoću kojeg se osoba koja ima interes u određenom sporu može žaliti na činjeničnoj i pravnoj osnovi.

To potvrđuju i sve definicije riječi appeal na engleskom jeziku pa tako i definicija u nadaleko poznatoj enciklopediji Britannica:

„…all legal systems permit a losing party to appeal the adverse judgment to another court.”[3]

Još zanimljiviji je naslov samog leksičkog zapisa na toj stranici, a koji glasi ‘Appeals and other methods of review”. I tu dolazimo do najbližeg i najtočnijeg prijevoda izraza ‘pravni lijek’- methods of review.

Pravni lijek je instrument ili procesni alat ili procesna radnja, ma kako ga već nazvali, koji je dio pravnog puta usmjerenog prema otklanjanju nepravde ili popravljanju/liječenju štete. A upravo samo otklanjanje nepravde ili popravljanje/liječenje štete nalazi se u srži riječi remedy što znači popraviti, izliječiti.

Tako primjerice jedan od najučestalijih načina popravljanja štete / otklanjanja nepravde u ugovornom pravu jest novčana naknada štete (damages) što je u engleskom jeziku type of a (legal) remedy.

Drugi učestali način popravljanja štete / otklanjanja nepravde je restitucija, ili pak u kaznenom pravu vrsta remedy-a/načina popravljanja štete jest primjerice naknada nezakonito uhićenim i nepravedno osuđenim osobama, o čemu ćemo još malo pobliže u nastavku teksta. Pod pojam legal remedy također potpada i deklaratorni akt, sudska odluka koja utvrđuje (ne)postojanje određenog prava ili pravnog odnosa i tim utvrđenjem/deklaracijom sama po sebi otklanja spor odnosno prijepor.

Dakle ključ riječi remedy leži u načinu na koji je ishod procesne radnje proveden, primjerice ishod žalbe je npr. potvrda presude, a remedy odnosno način na koji će šteta nanesena stranci biti popravljena/'zaliječena' je zapravo na samom oštećeniku koji sudskim putem traži adekvatan ili još bolje rečeno djelotvoran remedy kako bi ga se obeštetilo. Stoga legal remedy = (način) popravljanja štete, a pravni lijek=methods of review!

No, kako bismo doista bili sigurni da razumijemo pravo značenje određenog leksičkog pojma, određene riječi, nužno je poznavati njezin povijesni razvoj i kontekst.

Gore navedena definicija pravnog lijeka kao procesne radnje koja preispituje zakonitost/ pravičnost/ istinitost određene odluke, u rimskom pravu i starom Rimu sadržana je u riječi appellatio što znači pravo priziva/žalbe protiv odluke određenog nadležnog tijela, a koji izraz je prvi koristio car August.

Ne moramo niti uspoređivati semantičku sličnost i povijesnu povezanost riječi appellatio i appeal, zar ne?

Pokušajte doista suštinski protumačiti bilo koju englesku rečenicu u pravu koja koristi izraz remedy i gornji prijevod u masnom tisku sigurno će se uklopiti.

Ipak, najveća konfuzija pak nastaje kada se u cijelu priču uključi i međunarodni element. Ako malo usporedite razne hrvatske prijevode za izraze poput legal remedy, effective legal remedy, right to a legal remedy, exhaustion of legal remedies…uglavnom ćete pronaći prijevode sa izrazom pravni lijek, ili pravo na pravni lijek ili djelotvorni pravni lijek ili pak iscrpljivanje pravnih lijekova (ili eventualno pravnih sredstava).

U ovom članku nećemo pojašnjavati razlike između hrvatskih pojmova pravni lijek ili pravna sredstva ili pak pravna zaštita…u ovom članku ćemo se ograničiti isključivo na 'nepravdu' nanesenu izrazu pravni lijek koji se kao institut u hrvatskom jeziku uvriježio kao pravni izraz možda i više od izraza žalba, dok takva sintagma u engleskom jeziku uopće nije relevantna.

Naposljetku ćemo pojasniti još nekoliko primjera pojavnosti ovog izraza u hrvatskim konstitutivnim državnim dokumentima, a onda i u europskima odnosno međunarodnima te neusklađenosti odnosno izgubljenost u prijevodu…

Krenimo od hrvatskog Ustava… čl.18. st.1 hrvatskog Ustava glasi:

„Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom“.

S druge strane učestalo ćete u hrvatskom pravnom prostoru naići na rečenicu kako je pravo na pravi lijek ustavno pravo. I jest, no čak niti u hrvatskom Ustavu ne koristi se izrijekom sintagma 'pravni lijek'.

Pogledajmo malo potom Opću deklaraciju o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights) u kojoj članak 8. glasi:

„Everyone has the right to an effective remedy by the competent national tribunals for acts violating the fundamental rights granted him by the constitution or by law.“

Hrvatski službeni prijevod gornjeg članka glasi:

„Svatko ima pravo na djelotvorno pravno sredstvo pred nadležnim domaćim sudovima zbog djela kojima su povrijeđena njegova temeljna prava zajamčena ustavom ili zakonom.”

No, što bi uistinu trebao značiti izraz 'djelotvorno pravno sredstvo' ili 'djelotvorni pravni lijek'? Internetskom pretragom učestalosti korištenja ovoga izraza lako se može primijetiti da je isti izraz uvijek na neki način povezan ili sa Europskom konvencijom ili pak nekim drugim engleskim izvorom tog izraza.

No, i u ovom slučaju, čak i kada primjerice ESLJP kao jedan od zlatnih kriterija dopuštenosti podnošenja zahtjeva pred tim sudom navodi nužnost prethodnog 'iscrpljivanja pravnih sredstava'  takav prijevod ne poklapa se u potpunosti sa izvornim značenjem te riječi.

Primjerice, na stranicama Vijeća Europe detaljno je navedeno na što se sintagma 'effective remedies' odnosi. [4] I izrijekom pojašnjava: „You have the right to an effective remedy when your human rights and fundamental freedoms are restricted or violated. To obtain a remedy, you should not necessarily have to pursue legal action straight away…. Effective remedies can be obtained directly from Internet service providers, public authorities and/or national human rights institutions. Effective remedies can – depending on the violation in question – include inquiry, explanation, reply, correction, apology, reinstatement, reconnection and compensation.”

Dakle, kako biste djelotvorno popravili ili otklonili štetu, ne trebate nužno odmah pokrenuti pravni postupak. Djelotvorno popravljanje štete moguće je ostvariti izravno od pružatelja internetske usluge, tijela javne vlasti i/Ili nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava. Djelotvorno popravljanje štete može uključivati- ovisno o predmetnoj povredi- istragu, objašnjenje, odgovor, ispravak, ispriku, vraćanje na radno mjesto, ponovno uključenje usluge i naknadu“.  Potonji konkretni primjeri nisu primjeri pravnih sredstava, a pogotovo ne pravnih lijekova.

I za kraj još dva dokaza neusklađenosti u prijevodu.

U hrvatskom jeziku pravne lijekove dijelimo na redovite i izvanredne ili extraordinary legal remedies, right? Wrong.

Extraordinary legal remedies u engleskom sustavu opet su načini popravljanja štete/otklanjanja nepravde u sasvim posebnim situacijama. Jedna od njih je vrlo dobro opisana i u hrvatskom Ustavu u čl. 24.

Konkretno čl. 24. Ustava RH glasi:

„Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pismenoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode.

Bez sudbenoga naloga redarstvo može uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je počinila teško kazneno djelo određeno zakonom. Uhićena osoba mora odmah na način njoj razumljiv biti obaviještena o razlozima uhićenja, te o svojim pravima utvrđenima zakonom.

Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode.”

U ovakvom slučaju sudac u sustavu običajnog prava (common law) otklonio bi ovu nepravdu izdavanjem tzv. writ of habeas corpus, što bi se odnosilo na svojevrsno rješenje o nezakonitosti lišenja slobode, a što bi u engleskom sustavu bilo podvedeno pod extraordinary legal remedy, koji dakle NE predstavlja pravni lijek.

CURIOSITY:

I na kraju, as first hand experience, upitajte (jer ja jesam) bilo kojeg pravnog stručnjaka, izvornog govornika engleskog jezika, što znači instruction on a legal remedy i nitko neće imati odgovor na to pitanje, barem ne onaj kojeg ste vi očekivali. Ne, to ne znači 'uputa o pravnom lijeku'. To u pravnom sustavu u stvari ne znači baš ništa.

A ako baš želite, ili morate, pouzdano tvrdim- prevedite 'uputa o pravnom lijeku' kao '(court) directions'.

CASE CLOSED.

 

[1] https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Pravni_lijekovi.pdf

[2] https://proleksis.lzmk.hr/42506/a

[3]https://www.britannica.com/topic/procedural-law/Appeals-and-other-methods-of-review

[4] https://www.coe.int/en/web/freedom-expression/effective-remedies