-
UVODNA RIJEČ - TRAVANJ 2022.
Sredinom travnja u vaše elektroničke sandučiće dostavljamo drugi broj našeg biltena.
U prvom broju, čije članke možete pronaći na donjim stranicama, već smo iznijeli razloge pokretanja ovakvog tipa biltena.
Iako nam je kao lingvistima glavna svrha naše struke uspostava komunikacije i prijenos podataka između ljudi koji govore različitim jezikom, a time i zbližavanje ljudi, to ne znači da podukom jednog jezika želimo umanjiti značaj ili važnost drugog jezika. Upravno suprotno, kao lingvisti, ili kako bi ispravnije bilo reći na hrvatskom jeziku-jezikoslovci, naš krajnji cilj je neovisnost određenog jezika, proučavanje i podučavanje tog jezika u njegovoj cjelini, isticanje jezika u njegovoj punini. Zbližavanje ljudi kao prirodna posljedica razumijevanja tog jezika je blagotvorni ishod takvih aktivnosti, no zbližavanje dvaju ili više naroda ne pretpostavlja oslabljivanje identiteta jednog naroda. Upravo obrnuto, jezikoslovci žele približiti određeni jezik govornicima kroz sve njegove aspekte, i upravo je približavanje te ljepote jezika primarni cilj ovog biltena.
Nažalost, s obzirom na trenutne nesmiljene događaje na europskom tlu koji žele zatrijeti jedan identitet, u ovom biltenu odlučili smo se pozabaviti riječima i simbolima identiteta jednog naroda kako bismo 'crno na bijelo' predstavili bogatstvo raznih čimbenika koji jedan identitet čine gotovo pa neuništivim. Činjenica da živimo u globalnom svijetu gdje se jako puno ljudi osjeća 'građanima svijeta' ne znači da su time zaboravili svoj identitet ili da bi ga se odrekli.
Iz tog razloga u prvom članku našeg novog izdanja prvo ćemo pojasniti što građanin svijeta odnosno državljanin zapravo znače. U našim putovnicama, nerijetko izraze citizenship i nationality niti ne primjećujemo, a često ih ne bismo znali ni pojasniti.
Potom ćemo se u pravnoj sekciji biltena pozabaviti fenomenom boravišta i prebivališta, a posebno novo skovanom sintagmom 'uobičajeno boravište' gdje su ovi pojmovi čini se još uvijek vrlo nepoznati i samim Hrvatima, političarima posebno, a potom i tzv. 'građanima svijeta'.
U financijskom kutku govorit ćemo o identitetu naroda kroz novac. Razjasnit ćemo razliku između izraza 'money' i 'currency', no pojasnit ćemo i što se smatra dobrim ili lošim novcem.
Nakon 'ozbiljnih' raspredanja o riječima, malo ćemo vas kulturološki obrazovati i o pojmu apatrida odnosno osobama koje nemaju državljanstvo ili formalnu pripadnost jednoj državi.
Za razliku od čudnovatog slučaja čovjeka koji 18 godina nije pripadao nijednoj državi, u našoj rubrici Lost in translation, predstavit ćemo vam hranu odnosno jela koja su bila toliko popularna da su ih razne nacije odlučile svojatati. Saznat ćete kako se na engleski jezik zapravo prevodi parizer, ili pak francuska salata, odakle dolazi pomfrit te kako popularan kolač 'Mađarica' prevesti na engleski jezik.
U našoj 'najčudnijoj ' rubrici naziva 'The Curious Case of…' predstavljamo vam sudski predmet pred Europskim sudom za ljudska prava, gdje je podnositelj zahtjeva protiv Ujedinjenog kraljevstva osoba koja punih 18 godina nije živjela ni u jednoj državi ili bolje rečeno osoba koja je bila gotovo pa zarobljena na terminalu aerodroma koji se smatra međunarodnim prostorom, dakle prostorom koji nije definiran kao država.
Zato što nije mogla dokazati svoje državljanstvo ova osoba ostala je 'zatočena' na terminalu aerodroma punih 18 godina.
U zadnje vrijeme ponukani strahotama rata, svi smo nekako bliži kao nacija. Nadamo se da ćemo vam pojašnjenjem raznih gornjih izraza pripadnosti jednom identitetu i narodu dodatno učvrstiti taj osjećaj i dokazati da ma što se dogodi, pa makar i onaj najcrnji scenarij rata kojeg bi trebalo definirati ne samo kao bezobzirni sukob dviju nacija već sukob s ciljem uništavanja jednog identiteta naroda, identitet je gotovo pa nemoguće uništiti jer on se prenosi u ljudima i kroz ljude, njihove misli, djela i osjećaje.
