-
CONFIDENTIAL vs PRIVILEGED INFORMATION
U današnje vrijeme kada su gotovo sve informacije lako dostupne svima, prvenstveno s obzirom na lakoću njihovog prenošenja, vrlo često čujemo pojmove kao što su povjerljive ili povlaštene informacije. Iako se naizgled čine istim pojmom, ova dva pojma utjelovljuju razlike koje u kontekstu tajnosti mogu biti od presudne važnosti.
Nowadays, when virtually all information is easily accessible, primarily due to the easiness of divulging it, we often tend to hear concepts such as confidential or privileged information. Altough they seemingly represent the same concept, these two notions embody differences which in the context of secrecy may be of crucial importance.
CONFIDENTIAL INFORMATION
PRIVILEGED INFORMATION
This type of information applies not only to information directly received from a person, usually a client, but to all information provided by the client, regardless of whether the information came from the client or another source. Confidentiality is seen as an ethical duty. However, it provides weaker legal protection and if necessary, can be lifted in a court of law.
Example: “A confidentiality agreement is an agreement between two or more parties where the subject of the agreement is a promise that information conveyed will be maintained in secrecy.”
This type of information also represents confidential information however in a way, they fall into a subcategory of confidentiality. It is more difficult to establish it, but once it is agreed on, it is stronger and cannot be used against a person, not even in a court of law. It represents a legal duty rather than an ethical one to protect the information even in the face of the law.
Example: “All information given by a penitent/client to a priest/lawyer is considered to be privileged information and mustn’t be disclosed even before a court of law.”
Ova vrsta podataka odnosi se ne samo na podatke koje je pružila jedna osoba, u pravilu klijent, već i na podatke koje je klijent učinio dostupnima, neovisno je li informacija došla izravno od klijenta ili pak treće osobe. Na povjerljivost se gleda kao na etičku dužnost međutim ona pruža slabiju pravnu zaštitu, te je sudskim putem moguće zatražiti objavu povjerljivih podataka.
Primjer: „Ugovor o povjerljivosti je ugovor između dvije ili više ugovornih strana gdje je predmet ugovora obećanje da će se dostavljeni podaci čuvati u tajnosti.“
Ova vrsta podataka također predstavlja povjerljive podatke, no na neki način spadaju u podkategoriju povjerljivosti. Tajnost je teže uspostaviti, predstavlja snažniji pojam od povjerljivosti te se ni na koji način ne smije koristiti na štetu osobe koja je odala neku tajnu, čak niti pred sudom. Tajnost predstavlja zakonsku, ne etičku obvezu, koja štiti podatke čak i nezakonite prirode.
Primjer: “Sve informacije koje pokajnik/klijent iznese svećeniku/odvjetniku smatraju se (ispovjednom/odvjetničkom) tajnom te se ne smiju otkriti niti pred sudom.”
POVJERLJIVI PODACI
TAJNI PODACI
Curiosity:
PROPRIETARY INFORMATION – information that is not public knowledge (such as certain financial data, test results or trade secrets) and that is viewed as the property of the holder.
Example: “The marketing strategies of the Coca Cola company are deemed proprietary information and as such cannot be disclosed to the public.”
Zanimljivost:
POVLAŠTENA INFORMACIJA – je informacija koja nije javne prirode (primjerice određeni financijski podaci, rezultati ispitivanja ili poslovne tajne) te se smatra vlasništvom osobe koja je posjeduje.
Primjer: „Marketinške strategije društva Coca Cola smatraju se povlaštenim informacijama te se kao takve ne mogu otkriti javnosti.“